Karpalni kanal je uzak prolaz na bazi dlana omeđen kostima zapešća i čvrstim poprečnim ligamentom. Kroz taj prostor prolazi devet tetiva pregibača prstiju i medijalni živac koji daje osjet palcu, kažiprstu, srednjaku i polovici prstenjaka.

Do sindroma dolazi kada uslijed upale, oticanja tetiva ili anatomskih promjena pritisak u kanalu poraste, što izravno gnječi živac i ometa njegovu prokrvljenost. Pacijenti najčešće osjećaju trnce, žarenje ili tupu bol koja se često pojačava noću i može se širiti prema podlaktici.

Dugotrajni pritisak dovodi do slabljenja mišića baze palca, što rezultira nespretnošću pri držanju predmeta ili ispadanjem stvari iz ruku.

Uzroci nastanka ovog sindroma nisu u potpunosti poznati, pretpostavlja se da mogu biti genetski uvjetovani, kao posljedica posttraumatskih stanja u tom području ili kao posljedica hormonalnih promjene u trudnoći i menopauzi, degenerativne bolesti zglobova, upale tetivnih ovojnica (tenosinovitis) te sistemskih oboljenja kao što je reumatoidni artritis.

Učestalo se pojavljuje i kod ljudi koji puno rade na računalima, otkud je i potekao naziv “computer disease”.

Kada liječenje nesteroidnim antiremuaticima ne daje rezultate potrebna je operacija. Operativni zahvat, poznat kao dekompresija karpalnog kanala, ima za cilj mehanički osloboditi ukliješteni živac presijecanjem čvrstog poprečnog karpalnog ligamenta koji čini "krov" kanala. Kada se taj ligament prereže, prostor unutar kanala se povećava, pritisak na medijalni živac trenutačno popušta, a cirkulacija u samom živcu se normalizira.

Većina pacijenata osjeti prestanak karakterističnih noćnih trnaca odmah nakon zahvata, dok se puni osjet i snaga vraćaju postupno tijekom oporavka.

Na operativni zahvat se upućuju pacijenti kod kojih konzervativne metode, poput udlaga, fizikalne terapije ili injekcija, više ne daju rezultate. Operacija se posebno preporučuje osobama kod kojih dijagnostika pokazuje umjereno do teško oštećenje živca ili kod kojih je već vidljiva atrofija mišića baze palca. Ako trnci postanu stalni, a bol ometa spavanje ili svakodnevne aktivnosti poput držanja šalice ili kopčanja gumba, pacijent je primarni kandidat za operaciju.

Kirurgija je često jedino rješenje i za osobe s anatomskim suženjima kanala koja se ne mogu riješiti lijekovima. Pravovremena odluka o zahvatu ključna je jer predugo čekanje može dovesti do nepovratnog oštećenja živčanih vlakana.

Priprema započinje detaljnim pregledom kirurga šake koji će procijeniti opseg simptoma i provjeriti neurološki status šake. Pacijent treba obaviti osnovne laboratorijske pretrage krvi, a ako uzima terapiju protiv zgrušavanja krvi (antikoagulanse), liječnik će dati upute o privremenom prekidu ili zamjeni te terapije.

Na dan operacije potrebno je doći u udobnoj odjeći sa širokim rukavima kako bi se izbjegao pritisak na zavoj nakon zahvata.

Važno je temeljito oprati ruke sapunom i ukloniti sav nakit, prstenje i lak za nokte radi osiguravanja sterilnih uvjeta.

Pacijent treba osigurati pratnju za povratak kući jer operiranom rukom neće smjeti upravljati vozilom.

Operativni zahvat se izvodi u loklano potenciranoj anesteziji pri čemu se radi precizan vertikalni rez na dlanu, obično duljine 2 do 3 centimetra. Ispod kože se identificira poprečni karpalni ligament koji se pažljivo presijeca cijelom dužinom kako bi se otvorio kanal.

Nakon što je živac oslobođen, kirurg pregledava okolne tetive i uklanja eventualna zadebljanja tkiva koja bi mogla vršiti dodatni pritisak. Rana se zatvara finim šavovima, a na dlan se postavlja debeli zaštitni zavoj koji drži šaku u lagano povišenom položaju.

Cijeli postupak traje između 20 i 40 minuta, nakon čega pacijent ostaje na kratkom promatranju prije odlaska kući.

Neposredno nakon operacije, ruka se mora držati povišeno iznad razine srca prva 24 do 48 sati kako bi se smanjilo oticanje i bol. Iako su prsti slobodni za lagane pokrete poput držanja telefona ili žlice, dizanje teških predmeta strogo je zabranjeno u prvim tjednima.

Šavovi se obično uklanjaju 10 do 14 dana nakon zahvata, nakon čega pacijent započinje s laganim vježbama razgibavanja i masažom ožiljka.

Važno je održavati zavoj suhim i čistim sve do vađenja šavova kako bi se spriječila iritacija rane.

Povratak lakšim uredskim poslovima moguć je nakon 2 do 3 tjedna, dok se za teži fizički rad preporučuje pauza od najmanje 6 tjedana.

Snaga stiska vraća se postupno, a proces potpunog sazrijevanja ožiljka i tkiva može trajati i do nekoliko mjeseci.

Kao i svaki kirurški zahvat, operacija karpalnog kanala nosi određene rizike, iako su oni u rukama iskusnog kirurga svedeni na minimum. Najčešće se radi o prolaznoj osjetljivosti samog ožiljka na dlanu (tzv. "pillar pain") koja može potrajati nekoliko tjedana.

Moguće su i infekcije rane ili pojava hematoma, što se rješava lokalnom obradom ili kraćom antibiotskom terapijom. Ozljeda samog medijalnog živca ili njegovih ogranaka iznimno je rijetka, ali može uzrokovati privremenu utrnulost dijela dlana.

Kod pacijenata koji su predugo čekali s operacijom, najveća "komplikacija" je nepotpuni oporavak osjeta zbog već nastalog trajnog oštećenja živca prije samog zahvata.

Više o načinima plaćanja i cijenu zahvata možete provjeriti u aktualnom cjeniku Poliklinike Ostojić